© 2020 ProVitality All rights reserved by ProVitality.
Razdoblje od 2 do 18 godine je razdoblje koje određuje razvoj. Za vrijeme tog razdoblja djeca imaju enormne faze rasta i razvoja, fizičkog i kognitivnog. I zbog tog rasta i razvoja koji se odvijaju u tom periodu života, važno je da djeca dobivaju hranjive tvari koje su im potrebne za stvaranje snažnog tijela i uma. Dobra prehrana i zdravlje idu jedno s drugim ukorak. Ne samo da će to osigurati maksimalni fizički potencijal nego i maksimalni intelektualni potencijal, kako na području emocija i ponašanja tako i u postizanju društveno-socijalnih ciljeva.
Nažalost, podaci kojima raspolažemo su da veći dio djece ne dobivaju prehranom sve što im treba. Nedavna studija, koju su vodili australski naučnici, pokazala je da djeca od 9 do 10 godina dobivaju najmanje 50% svojih svakodnevnih energetskih potreba iz nezdrave hrane, koja je bogata mastima, soli i šećerom i da unose više od 150 g šećera dnevno (količina jednaka otprilike 38 kašičica šećera).1 I još, 91% djece jede manje porcija povrća nego što je preporučeni dnevni unos. U SAD, unos šećera i zasićenih i trans masnih kiselina kod djece premašuje smjernice koje donosi vodič za prehranu u Americi.
U isto vrijeme, djeca ne zadovoljavaju preporučeni nivo unosa cjelovitih žitarica, povrća, mliječnih proizvoda i važnih hranjivih tvari. Hranjive tvari kao što su kalcij, vlakna, kalij i vitamin D, koji su u vodiču iskazani kao hranjive tvari s niskim unosom kod populacije, te predstavljaju brigu za javno zdravlje.2 Smjernice međutim daju preporučenu potrošnju 7-9 porcija voća i povrća za djecu od 6 godina na više kao i za tinejđere; izvještaj objavljen od strane Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti donosi da tinejđeri konzumiraju prosječno 2,3 porcije voća i povrća dnevno.3 Osim toga, rezultati ispitivanja nacionalnog zdravlja i prehrane izvještavaju da manje od 1% djece zadovoljava preporučene dnevne količine u unosu cjelovitih žitarica!4 Iako se prehrana djece smanjuje po istim principima kao i kod odraslih, djeca imaju potrebu za različitim količinama posebnih hranjivih tvari u godinama razvoja. Koje su glavne hranjive tvari na koje se treba usredotočiti? Pogledajmo šta kažu nedavne studije objavljene u naučnoj literaturi.
Po USDA (Odjel za poljoprivredu Sjedinjenih Američkih država), djeca između 4 i 18 godina trebaju 1-2 “šolje” voća i 1-3 “šolje” povrća na dan, što je jednako približno 7-9 porcija, na temelju određene vrste voća i povrća.2 Dobra vijest zadnjih istraživanja o zdravlju je da djeca jedu više voća i povrća ali loša vijest je da se niti jedna od preporučenih količina ne poštuje. Voće i povrće važni su izvori vitamina i minerala. Osim toga, pružaju ključne hranjive tvari za imunitet i za zaštitu od oksidativnog stresa. Aktivna djeca, kao ona koja se bave sportom, imaju visoko aktivan metabolizam, što gore spomenute hranjive tvari čini još važnijima u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja. Osim toga, djeca su često izložena bakterijama u školi i parkovima i hranjive tvari mogu pomoći u imunitetu te smanjenju rizika od bolesti. Hranjive tvari topive u masnoćama kao što su carotenoidi, vitamin A, D i E te hranjive tvari topive u vodi kao što su vitamin C i polifenoli, uključujući flavonoide, igraju ključnu ulogu u zdravlju vaše djece i trebali bi imati važnu ulogu i u njihovoj prehrani.
Već je dokazano da DHA pridonosi održanju normalne moždane funkcije te da njen unos kod majke pridonosi normalnom razvoju mozga fetusa i dojenčadi. DHA čini i do 15% svih masnih kiselina u području frontalnog korteksa mozga. Postoje nove studije čiji rezultati su obećavajući i ističu važnost odgovarajućeg unosa omega-3 u doba razvoja. Ovog trenutka ne postoje službene smjernice o količini omega-3 masnih kiselina koju bi djeca trebala unositi. Međutim, USDA preporučuje od 85 do 225 g ribe sedmično, posebno masne ribe (kao losos, tuna, skuša) bogate omega-3 masnim kiselinama , uzimajući u obzir godine djeteta.2 Poštujući te sedmične preporučene količine ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, znači konzumirati oko 250-500 mg omega -3 masnih kiselina na dan. Usprkos važnosti omega-3 masnih kiselina kod djece, samo mali broj uspijeva uključiti pravilne porcije ribe u svoju prehranu. U nedavnoj analizi na 2.500 djece u dobi od 12 do 60 mjeseci u SAD, manje od 54% djece pojelo je ribu najmanje jednom u prošlom mjesecu.5 To pokazuje očiti nedostatak koji može štetiti zdravlju i razvoju naše djece.
Često se smatra da je unos bjelančevina povezan samo s mišićima. Mnoge osobe su iznenađene kada shvate da bjelančevine čine puno više od stvaranja nove mišićne mase. Za odrasle, kao i za djecu, temeljno je uzimati odgovarajuću količinu bjelančevina, zajedno sa uravnoteženom količinom ostalih hranjivih tvari. Uravnoteženi unos bjelančevina s energijom iz cjelovitih žitarica i masnih kiselina osigurava da su bjelančevine koje pojedemo na raspolaganju za kosti i mišiće, a ne , kao što je najčešće, za stvaranje energije. Raznovrsna i uravnotežena prehrana osigurava da se raspoložive hranjive tvari koriste za pretvaranje aminokiselina u strukturne sastojke i za mišiće u našem tijelu. Djeca općenito imaju potrebu za više bjelančevina po kilogramu tjelesne težine u odnosu na odrasle kao podršku njihovom jako brzom rastu. I zbog toga je važno osigurati unos pravilne količine bjelančevina svaki dan. Ako unose premalo, tijelo će koristiti mišiće kako bi dobili aminokiseline koje su mu potrebne.
Medicinski institut preporučuje da 10 do 30% unosa kalorija djeteta od 4 godine treba biti iz bjelančevina. Potrebe se mogu i povećavati u doba adolescencije te za djecu koja se bave sportom.6
Često se misli da su problemi s kostima povezani sa starijom dobi ali treba priznati da se ono temeljno za zdravlje kostiju odvija u godinama djetinjstva. Ključna poruka svih stručnjaka je da pravilna prehrana cijelog života može učiniti razliku za zdravlje kostiju. Vrhunac mase i koštani razvoj genetski je predodređen. Ipak, pravilna prehrana može pomoći djeci i adolescentima postići pun genetski potencijal za optimalno zdravlje kostiju.8 Adolescencija je razdoblje posebno važno za razvoj skeleta, kada se akumulira više od pola koštane mase. Nedavni članak, koji sažima ulogu koju prehrana igra u razvoju i održanju zdravlja kostiju, opisuje nekoliko ključnih hranjivih tvari koji su potrebni u toj fazi.9
Idealno, djeca bi mogla sve hranjive tvari koje trebaju dobiti putem hrane koju jedu, ali podaci pokazuju da to nije tako. Roditelji gledaju kako im pomoći u prevladavanju nedostataka, pružajući im namirnice bogate hranjivim tvarima, koje imaju visoku hranjivu vrijednost a nizak unos kalorija bez dodataka šećera te zasićenih i trans masnih kiselina. Međutim, to nije uvijek moguće, nije realno. Nažalost, procesirana hrana koja čini najveći dio suvremene prehrane, često je siromašna tim hranjivim tvarima koju djeca posebno trebaju. U stvarnosti, studija vođena u Kanadi 2008. godine pokazala je da 89% namirnica na tržištu koje su namijenjene prehrani djece, ima vrlo nisku nutritivnu vrijednost – bogata je šećerima, mastima i natrijem – iako na deklaraciji donose izjave poput „ izvor šest ključnih hranjivih tvari“ ili „ izvor kalcija“.14 Osim toga, roditelji se često žale koliko je teško osigurati da njihova djeca jedu hranu koja je za njih dobra. I to je mjesto gdje se prehrambene dopune mogu uključiti. Dopune iz cjelovitih namirnica nude prehranu koju djeca trebaju za sinergijsku ravnotežu kakvu je odredila priroda. Dakle, roditelji bi trebali osigurati zdravu prehranu svojoj djeci a u isto vrijeme priznati da se stručnjaci za prehranu slažu da dopune prehrani mogu pomoći premostiti nedostatke, posebno ako dijete ima slab apetit ili je izbirljivo po pitanju hrane.15
1. Whitrow MJ, et al. Core food intakes of Australian children aged 9-10 years: nutrients, daily servings and diet quality in a community cross-sectional sample. J Hum Nutr Diet. 2016 Mar 29.
2. US Department of Agriculture and US Department of Health and Human Services. 2015-2020 Dietary Guidelines for Americans. 8th ed. Washington, DC: US Government Printing Office; December 2015.
3. US Centers for Disease Control and Prevention State Indicator Report on Fruits and Vegetables 2013. 2013 May; 8.
4. Albertson AM, et al. Whole grain consumption trends and associations with body weight measurements in the United States: results from the cross sectional National Health and Nutrition Examination Survey 2001-2012. Nutr J. 2016 Jan. 15(8). doi:10.1186/s12937-016-0126-4.
5. Keim SA, Branum AM. Dietary intake of polyunsaturated fatty acids and fish among US children 12–60 months of age. Matern Child Nutr. 2015 Oct;11(4):987-98.
6. Institute of Medicine. Dietary Reference Intakes for Energy, Carbohydrate, Fiber, Fat, Fatty Acids, Cholesterol, Protein, and Amino Acids (Macronutrients). National Academies Press: Washington, DC; 2005.
7. Bonjour JP. Invest in your bones: How diet, life styles and genetics affect bone development in young people. Int Osteoporosis Foundation. 2001;3.
8. Mitchell PJ, et al. Life-course approach to nutrition. Osteoporosis Int. 2015;26:2723-2742.
9. Ross AC, et al. Dietary Intakes for Calcium and Vitamin D. National Academies Press: Washington, DC; 2011. 349.
10. Bailey RL, et al. Estimation of total usual calcium and vitamin D intakes in the United States. J Nutr. 2010 Apr;140(4):817-22.
11. Golden NH, et al. Optimizing bone health in children and adolescents. Pediatrics. 2014 Oct;134(4):e1229-43. doi: 10.1542/peds.2014-2173.
12. Elliott C. Assessing ‘fun foods’: nutritional content and analysis of supermarket foods targeted at children. Obes Rev. 2008 Jul;9(4):368-77. Epub 2007 Oct 24.
13. The American Academy of Pediatrics. Caring for Your School-Age Child: Ages 5 to 12. Schoor E. L., editor. New York, NY: Bantam Books; 1999.
14. US Department of Health and Human Services. 2008 Physical Activity Guidelines for Americans. 2008; 15-19.
15. Paruthi S, et al.
O NeoLife-u
Mi smo svjetska kompanija na području zdravlja i wellnessa. Pomažemo ljudima kako bi preuzeli nadzor nad svojim zdravljem i svojim financijama. Sa već više od 60 godina iskustva i trenutnoj prisutnosti u više od 50 država nudimo vam bolji život. Aktivnost koju ćete stvoriti prenijet će se na buduće generacije.
Naš cilj je poboljšati život ljudi pomoću proizvoda najveće kvalitete i najbolje prilike u direktnoj prodaji.
Od 1958. godine prehrambenim dopunama iz punovrijedne hrane NeoLife, naučno oblikovanim proizvodima Nutriance za ličnu njegu i okolišu prijatnim proizvodima Golden za njegu kuće, brinemo za zdravlje cijele porodice.
Sarajevo
BiH
+387 61 213 333
+387 61 864 964
Pretplatite se na naše promotivne e-poruke i potražite ekskluzivne ponude, besplatne događaje i dostave.
© 2020 ProVitality All rights reserved by ProVitality.
