JEDETE LI DA BISTE ŽIVJELI,
ILI ŽIVITE DA BISTE JELI?
Izjava „ono si što jedeš“ mnogo je više od rečenice koju je koristila vaša majka da bi vas natjerala da jedete zdravu hranu. To je dubka istina. Od kamenog doba pa sve do industrijske ere ljudi su uvijek prepoznavali korisna svojstva nekih namirnica. A danas , u informatičkoj eri, važnost prehrane toliko je priznata i naučno dokazana, da praktično sve važne svjetske javne zdravstvene organizacije preporučuju određeni način prehrane kojeg se treba pridržavati. Veza između pravilne prehrane i zaštite od bolesti jednako je jaka. U SAD-u, na primjer, American Cancer Society (Američko društvo za borbu protiv raka) ocjenilo je da oko 35% tumora koji nisu izazvani nekom genetskom predispozicijom može biti spriječeno pravilnom prehranom!
„Mi trebamo izmjeniti naš cilj: više nije dovoljno ukloniti prehrambene nedostatke, potrebno je do kraja razumjeti koja su sve preventivna čuda zagarantovana pravilnom prehranom“ , piše rd. Bernardine Healy, bivša direktorica National Institute of Health (Nacionalnog instituta za zdravlje) SAD-a, u svojoj knjizi Novi recept za zdravlje žena. „Vrijednost prehrane kao naučne discipline ne može se više dovoditi u pitanje“.
Naša prehrana određena je namirnicama i dodacima prehrani koji je sačinjavaju. Posljednih godina, uvjerenje je da je uravnotežena prehrana temelj zdravlja izazvalo je revoluciju u načinu na koji ljudi gledaju na hranu. Dok su meso, krompir i salata predstavljali „dobru prehranu“ tokom 20. vijeka, prehrana 21. vijeka obuhvaća jela iz mediteranske, azijske i vegetarijanske kuhinje, kao i sva niskokalorična jela, te ona s niskim sadržajem natrija, kao i ona koja sadrže visok postotak vlakana. Budući da sve više znamo o zdravlju i prehrani, sve više se pouzdajemo u prehranu za postizanje optimalnog zdravlja. No, ljudi su i tokom prošlih vjekova slutili kakve sve koristi hrana može imati za zdravlje, a dokaz tome je i jedna jedna čuvena rečenica Molièra, francuskog pisca iz 17. vijeka: “Treba jesti da bi se živjelo, a ne živjeti da bi se jelo.”
ĆELIJSKA PREHRANA TEMELJ JE ZDRAVLJA
Gradite li kuću iz snova, prvo trebate izgraditi čvrste temelje, a zatim upotrijebiti najbolji raspoloživi material da biste uspješno doveli vaš projekat do kraja. Postaviti temelje za zdravlje za čitav život zahtijeva isti postupak, tj. upotrebu kvalitetnog građevinskog materijala. Ćelije su “građevinski blokovi” koji sačinjavaju tijelo, i svakoj od 73 hiljade milijardi visoko specijaliziranih ćelija od kojih se sastoji ljudsko tijelo potrebni su čist zrak i voda, te esencijalne hranjive tvari – ugljikohidrati, lipidi i steroli, bjelančevine, vitamin i s njima povezane hranjive tvari (na primjer fitonutrijenti), minerali i enzimi. Dobre integralne namirnice i dobri dodaci prehrani pružaju raznolikost I količinu hranjivih tvari, koje predstavljaju temelj dobrog zdravlja.
PREHRANA UTIČE NA VAŠE ZDRAVLJE,
KAKO DANAS, TAKO I SUTRA
Hrana predstavlja jedini izvor sirovina koje su potrebne našem organizmu da bi vršio svoje svakodnevne funkcije. Rad ćelija složen je i odvija se bez predaha, ali vaše ćelije, srećom, vrše automatski svoj zadatak, bez ikakvog poticaja sa vaše strane. Vaša jedina odgovornost u ovome zamršenom, dinamičnom sistemu je da osigurate visokokvalitetne hranjive tvari koje su potrebne vašem tijelu da bi dobro obavljalo svoj posao.
Ovaj zadatak je veliki izazov, jer svaki dan se stvara, uništava i zamjenjuje na milijarde ćelija. U razdoblju od sedam godina veći dio naših stanica, uz iznimku moždanih i nekih vrlo specifičnih žlijezdanih ćelija, bude zamjenjen. Na primjer, crvena krvna zrnca, koja prenose kisik po vašem tijelu, žive četiri mjeseca prije nego ih krvotok odstrani i uništi. Ljudsko tijelo sadrži oko 25 hiljada milijardi crvenih krvnih zrnaca, tako da je potreba za hranjivim tvarima, da bi se mogle zamijeniti te ćelije, ogromna! Neke ćelije, na primjer usta ili crijeva, zamjenjuju se još brže, gotovo svaki dan!
Osim toga, različite ćelije i tkiva imaju različite prehrambene potrebe. Na primjer, plućne ćelije trebaju veći protok vitamina C nego mnoge druge stanice, dok očno tkivo ima veće potrebe za luteinom i ostalim fitonutritivnim karotenoidima. Unos hranjvih tvari, putem hrane i dodatake prehrani, treba premašivati potrebe tijela, inače će se pojaviti simptomi njihovog pomanjkanja.
Kratko rečeno, neprimjerena prehrana svakim danom sve više ugrožava naše zdravlje. Na primjer, karotenoidi – pigmenti koji daju crvenu boju paradajzu, naranđastu mrkvi i žutu tikvi – od osnovne su važnosti za funkcionisanje određenih krvnih ćeljia koje brane tijelo od napada mikroba. Ispitivanja su pokazala da prehrana siromašna karotenoidima ugrožava imunološki sistem, dok ga prehrana bogata karotenoidima jača, što vrijedi za vitamin C i za cink (oba mogu skratiti vrijeme prehlade). Kratkotrajni učinci nedostatka hranjivih tvari također su vidljivi – na primjer niži nivoi energije – kod osoba čija je prehana siromašna vitaminom B i željezom.
Dugoročno, prehrana koja ne zadovoljava optimalne potrebe može dovesti do preranog starenja i degenerativnih bolesti.
BOLEST NIJE NEIZBJEŽNA POSLJEDICA STARENJA
Mnogi gerijatri (naučnici koji proučavaju starenje) vjeruju da bolest i tjelesna nesposobnost nisu neizbježne posljedice starenja. Vjeruju da je duži i zdraviji život moguć putem uravnotežene prehrane, fizičke aktivnosti, odmora i opuštanja.
Temelji neoptimalnog zdravlja često se postavljaju još u djetinjstvu, kad mnoga djeca i adolescenti konzumiraju masnu,slanu i slatku hranu. U dobi od 20 godina mnoge osobe nisu onoliko zdrave koliko bi trebale biti, jer se ne bave dovoljno fizičkim aktivnostima ili njihova prehrana nije dovoljno bogata antioksidansima i drugim hranjivim tvarima. S 30 godina, u dobi kada se zasniva porodica i gradi karijera, ljudi su često toliko zauzeti i zaposleni da se ne mogu redovno baviti vježbanjem i dovoljno se odmarati. S 40 godina, zbog stresa, neprimjerne prehrane i neaktivnosti, ljudi su napeti, pothranjeni i pretili. U dobi oko 50 godina počinju se javljati mnoge bolesti. Kod mnogih se žena, na primjer, počinju pokazivati prvi znakovi osteoporoze, a mnogeosobe oba pola počinju uzimati lijekove. Veliki dio stanovništva počinje se liječiti od visokog krvnog pritiska i holesterola.
Zdravlje nastavlja slabiti i milioni osoba svake godine počinju bolovati od hroničnih bolesti, koje ograničavaju njihovu aktivnost: prelom bedrene kosti, artritis, srčane bolesti, visok krvni pritisak, dijabetes, kila, astma, slabljenje vida i sluha, paraliza, moždani udar, slabljenje mentalnih sposobnosti, plućne bolesti, itd. Mnoge osobe umiru u dobi od otprilike 70 godina od srčanog udara, tumora ili osteoporoze (komplikacije izazvane prelomom bedrene kosti). Uzrok svega toga leži u vrlo siromašnoj prehrani.
POGLED NA STOPU MORTALITETA: SIROMAŠNA PREHRANA POSVUDA UZIMA DANAK
Očekivana životna dob u nerazvijenim zemljama je oko 43 godine, a u idustrijalizovanim zemljama oko 78 godina, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Znači, prosječna očekivana životna dob na svjetskom nivou je oko 65 godina. Drugi statistički podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju mapu bolesti koje mogu pojačane nepravilnom prehranom. Na svjetskom nivou, bolesti cirkulatornog sistema , najčešći uzrok smrti, smrt otprilike 10 miliona osoba svake godine. Hipertenzija (povišeni krvni pritisak) – jedan od najčešći uzroka srčanih bolesti i napada – pogađa od 8 do 18% odraslih osoba, u cijelom svijetu. Rak odnosi oko 6 miliona života, tumor na dojci najčešći uzrok smrti od raka među ženama u idustrijalizovanim zemljama, dok je rak pluća najčešći uzrok smrti među muškarcima. Krajem ovog desetljeća više od 100 milliona osoba bolovati će od dijabetesa – 90% biti će usko povezano sa načinom života, kao što su nepravilna prehrana i nedostatak aktivnosti. A 1 od 3 žene iznad 50 godina patit će od osteoporoze (lomljivosti kostiju) i biti će, stoga, u većoj opasnosti od preloma kostiju.
Sve to ne bi se trebalo dogoditi! Danas su neki od najvećih naučnika na svijetu uvjereni da siromašna prehrana doprinosi pojavi svake od ovih bolesti! Siromašna prehrana i druge nezdrave navike u našem načinu života lišavaju nas naše potencijalne biološke sposobnosti da doživimo 120 godina, pa čak i više. Mnogi od nas gube desetke godina provodeći previše vremena u opadajućoj zoni zdravlja. Ako izuzmemo virusne bolesti i nesreće, nema nikakvog razloga da veći dio stanovništva ne doživi 100 godina, pa i više. Ali izazov se ne krije u tome da da dodamo godine našem životu, već da dodamo život našim godinama!
Bez obzira na dob, zdrava i uravnotežena prehrana, malo fizičke aktivnosti i kvalitetnog odmora doprinose postizanju zdravlja, vitalnosti i dugovječnosti. Ali prehrana je puno više od jedenja zdrave hrane koja sadrži ugljikohidrate, lipide, sterole, bjelančevine, vitamine i s njima povezane hranjive tvari (poput fitonutrijenata), minerale i enzime. Dobra prehrana znači dati našem tijelu one tvari koje ono može iskoristiti. Imajte u vidu da je hrana ono što jedemo, ali prehrana je ono što naše ćelije i naša tkiva stvarno primaju.
JESTI DOBRO NIJE GARANCIJA ZA DOBRU PREHRANU
Hrana treba proći kroz šest faza: hranjenje (jedenje zdrave hrane), probava (tehničko mljevenje hrane žvakanjem i prerada u želdcu), apsorpcija (prelaženje hranjivih tvari iz crijeva u krvotok), cirkulacija (raspodjela hranjivih tvari iz krvi u ćelije), asimilacije (ulazak hranjivih tvari u ćelije) i izlučivanje (otklanjanje otpadnih tvari iz stanica). Samo kad su sve ove faze uspješno završene, hrana daje našem tijelu prehranu koja mu je potrebna; stoga razumijete da jednostavno dobro jesti ne predstsvlja samo po sebi garanciju za dobru prehranu. Unatoč tome, dobra hrana predstavlja temelje na kojima se gradi naše zdravlje i naša vitalnost.
